„Poluvodiči”. Riječ koja je donedavno bila skoro nepoznata danas je predmetom brojnih rasprava. Uostalom: činjenica da će se vaš automobil, Playstation ili računalo isporučiti kasnije nego što je planirano upravo je usko povezana s ovom malom stvari. Ali što su čipovi i zašto njihova proizvodnja toliko kasni?

Na vrhuncu krize prouzorčene epidemijom korona virusa započela je primjena mjera zbog koje se zatvorilo gotovo 90 % tvornica vozila i dijelova u Kini, Sjevernoj Americi i Europi. Istodobno su proizvođači automobila uvelike smanjili kupnju poluvodiča jer se prodalo značajno manje automobila. Uostalom, automobilske marke rade po načelu točno na vrijeme zbog čega drže što manje dijelova na skladištu kako bi smanjili logističke troškove.



Međutim, ono što se dobro prodavalo tijekom prouzročene epidemijom koronavirusa su računala, televizori, druga potrošačka elektronika i medicinska oprema. Stoga su ti sektori naručivali velike količine poluvodiča od proizvođača poluvodiča, dok se automobilska industrija još neko vrijeme suzdržavala u svojim narudžbama.

Rezultat: kada se tržište automobila ponovno oporavilo u trećem tromjesečju 2020. godine, nastao je problem u opskrbi poluvodičima. Uostalom, našli su se na kraju reda. Budući da su proizvođači poluvodiča primili toliko narudžbi, sada se suočavamo s problemima isporuke. Brzo rješenje ne postoji jer je prosječno vrijeme isporuke tvornica poluvodiča za isporuku narudžbi kupcima 26 tjedana.


Predugo vrijeme čekanja

Da stvar bude gora, u ožujku ove godine izbio je požar u japanskom poduzeću Renesas, velikom proizvođaču specijaliziranom za izradu namjenskih čipova koji se upotrebljavaju gotovo isključivo u automobilskom sektoru. Pokazalo se da se je teško postići uobičajene proizvodne količine: poduzeće Renesas navodno još uvijek ne osvaruje proizvodne količine koje je ostvarivalo prije pandemije prouzročene koronavirusom. I to sve još dodano komplicira već složenu situaciju.

Od mnogih proizvođača automobila čujemo priče o kašnjenjima. Proizvođač Ford očekuje da će se do jeseni njegova proizvodnja smanjiti za 10 do 20 % i stoga izvodi samo osnovne proizvodne postupke. Stoga isporuka vozila Ford Focus kasni približno mjesec. Proizvodač Volkswagen očekuje da će to utjecati na njegova vozila platforme MQB, uključujući modele Golf i Tiguan.

Proizvođači su Nissan i Honda za sada zaustavili proizvodnju u Ujednjenom Kraljevstvu zbog problema s opskrbom, a proizvođač Daimler oprezno predviđa da će uspjeti nadoknaditi izgubljenu proizvodnu količinu prvog tromjesečja u ostatku godine. Samo je proizvođač Toyota, koji se opskrbio zalihama poluvodiča nekoliko mjeseci unaprijed, uvjeren je da se time neće utjecati na proizvodnju. Čini se da problemi također ne postoje za proizvođače Hyundai-Kia, Polestar i MG. I onako većina ovih proizvođača proizvodi vlastite sastavne dijelove. Ili kako se čini da izreka „Uzdaj se u se i u svoje kljuse” odjednom vrijedi i u automobilskoj industriji.

Uostalom: na novi Dacin model Spring, prema njemačkom časopisu Auto, Motor & Sport, morate čekati 12 mjeseci. Modeli BMWa i4 i iX (oba po 9 mjeseci) teško da predstavlja bolje rješenje, a na Mercedesov model A-klase 250e (Inačica hibridna verzija s utičnicom) čeka se na godinu dana. Na vozila se Peugeot 3008 i Citroën C4 Cactus također dugo čeka. Oba vam se modela isporučuju tek za 8 mjeseci.


Je li vrijeme za europsku tvornicu poluvodiča?

Kako se navedena situacija može izbjeći u budućosti? Najočitije je rješenje samostalno proizvoditi poluvodiče. Iako se u Europi još uvijek nalaze brojne tvornice automobila, one su i dalje vrlo ovisne o Aziji kada je riječ o poluvodičima. To bi se budućnosti trebalo uvelike smanjiti ako se pita predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. Bila je ambiciozna u svojem obraćanju u stanju Unije početkom rujna: Europa mora sama biti odgovorna za proizvodnju ovih dijelova. „Nije samo riječ o konkurentnosti. Riječ je također o tehnološkoj nadmoći.”

Poluvodiči su neizostavan dio u digitaliziranom gospodarstvu, ali zbog njihovog nedostatka cijeli proizvodni pogoni u Europi već rade upola manje, objasnila je von der Leyen. Potražnja značajno raste, no istodobno se smanjio udio Europe u lancu vrijednosti. „Mi ovisimo o naprednim čipovima iz Azije”, napomenula je. Zbog toga Komisija želi predložiti novi europski zakon o čipovima. „Cilj je zajednički stvoriti napredni europski ekosustav za čipove koji također uključuje proizvodnju. Time bi se trebala zajamčiti naša sigurnost opskrbe i razviti nova tržišta za proboj europske tehnologije”, rekla je von der Leyen.


A što je s rabljenim automobilima?

Budući da su poduzeća za leasing morala po potrebi obnoviti mnoge ugovore o leasingu, na tržištu je također dostupno manje rabljenih automobila koji više nisu pod ugovornom obvezom. To je primjetno u slučaju poduzeća OPENLANE gdje je priljev vozila na njihovoj platformi manji od uobičajenog. No, ti se automobili ne mogu produžiti na neodređeno vrijeme. Samo je pitanje trenutka kada će doći na tržište.

Drugi čimbenik koji će imati odlučujuću ulogu u narednim godinama jest elektrifikacija flote. Hoće li se zbog toga smanjiti potražnja za automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem? Ne. Prema mišlljenu Franku Van Goola, generalnog direktora poduzeća Rent: „Velika većina naših automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i danas odlazi u inozemstvo, posebice u istočnu Europu. I mislimo da će tako biti još nekoliko godina jer se postupak ekološkog osvještavanja tamo sporije provodi.”