Članak koji je napisalo društvo Effective Media. Analiza i mišljenja izneseni u ovom članku isključivo su analize i mišljenja autora, a ne društva OPENLANE Europe.

Gotovo svakodnevno to možete pročitati u tisku: za nekoliko godina možda ćemo svi voziti električna vozila, a to također znači da motori s unutarnjim izgaranjem polako odlaze u zaborav. No je li to zaista tako? Međutim, zbog nekoliko čimbenika, rasprava je malo slojevita.



U većini europskih zemalja vidimo isti trend prema postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem poput zona niske emisije u sve većim gradovima i zabrane dizelskih motora. Ovu evoluciju dodatno podupire sve više proizvođača koji najavljuju da će u idućim godinama prestati razvijati motore s unutarnjim izgaranjem i u potpunosti prijeći na električne. Dakle, izgleda da ćemo se svi priključivati na struju umjesto da dolijevamo gorivo najkasnije u roku od 10 do 15 godina. No je li to realistično?


Suprotstavljanje

Iako su proizvođači poput Ford, Jaguar i Volvo potpuno predani elektrifikaciji, postoje i drugi brendovi koji se tome suprotstavljaju. Akio Toyoda, izvršni direktor Toyota, nedavno je izjavio da neće svi moći voziti na električni pogon do 2040. Japanski proizvođač ističe da mnoge regije u kojima prodaje svoje automobile, poput Azije, Latinske Amerike i Afrike, neće imati infrastrukturu za pokretanje električnih automobila i automobila na vodik do 2040. Zato će najveći proizvođač i sljedećih godina nastaviti ulagati u razvoj ekološki i klimatski prihvatljivih motora s unutarnjim izgaranjem. Isto razmišlja i Carlos Tavares, izvršni direktor Stellantisa, grupe koja u svom okrilju ima robne marke kao što su Fiat, Opel, Citroën, Peugeot, DS, Alfa Romeo i Jeep. On tvrdi da će brza elektrifikacija dovesti do velikih gubitaka radnih mjesta za sve proizvođače automobila jer je potrebno manje radnika za izradu električnih automobila. Rekao je u intervjuu za Reuters da se automobilsku industriju tjera na elektrifikaciju, ali proizvodnja tih električnih vozila je 50 % skuplja od konvencionalnih automobila. “Ovaj dodatni trošak nikada ne možemo prenijeti na kupca, jer si srednja klasa to više ne može priuštiti,” rekao je Tavares.


Trošak za službena vozila u odnosu na privatne osobe

Cijena je doista presudan faktor. Uzmimo Belgiju kao primjer: uglavnom dolazi do ubrzane elektrifikacije službenih automobila jer će do 2026. nestati svi porezni poticaji za motore s unutarnjim izgaranjem. Taj poticaj ne postoji za pojedince. Pojedinac koji se danas odluči za električni automobil, u većini slučajeva će za njega platiti veću cijenu, a još uvijek nemaju domet koji može konkurirati motorima s unutarnjim izgaranjem. Potonje je svakako slučaj u odnosu na dizelaše. Prodajna točka za električne automobile danas – najblaže rečeno – nije neodoljiva pojedincima. Ovaj nesklad također je očit i iz najnovijih podataka belgijske automobilske federacije uvoznika, FEBIAC, o registracijama u 2021.

Po prvi put su elektrificirani automobili bili u rangu s dizelskim automobilima. Potonji su imali udio od 23,7 % u 2021. – pad od 9,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Sva elektrificirana vozila, tj. u potpunosti električna, potpuno hibridna i plug-in hibridni automobili, zajedno su predstavljali isti udio registracija. Dakle, promjena je svakako primjetna. No, oko devet od 10 potpuno električnih automobila i plug-in hibrida registrirano je u Belgiji na ime tvrtke ili samozaposlenih osoba. Porezna kontrola stoga igra veliku ulogu. U drugim europskim zemljama postoje naknade za fizičke osobe. Primjer je Luksemburg koji pojedincima nudi poreznu olakšicu od 5000 eura za vozila s nultom emisijom i 2500 eura za plug-in hibride. U Nizozemskoj iznos subvencije za novi električni automobil je 3.350 eura. Možete dobiti subvenciju od 2.000 eura za rabljeni automobil. Švedska, koja daje različite klimatske bonuse ovisno o vrsti vozila, ima tržišni udio od 32,2 % vozila s električnim punjenjem. Više primjera možete pronaći ovdje.


A što je s tržištem rabljenih vozila?

Prijelaz na elektrificirana vozila neminovno će utjecati i na tržište rabljenih vozila. Slom tržišta rabljenih vozila za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem nije neizbježan, tvrde stručnjaci iz sektora leasinga. Tvrtke za leasing savršen su pokazatelj jer stavljaju na tržište svoje automobile s istekom ugovora.

Velika većina tih ICE automobila (ur.: motori s unutarnjim izgaranjem) još uvijek ide u inozemstvo, posebno u istočnu Europu. I tako bi trebalo ostati još koju godinu jer se tamo proces ozelenjavanja usporava. U konačnici, ponuda ICE automobila bit će manja od potražnje. A prema tvrtkama leasing, tržište rabljenih električnih automobila (EV) na tim tržištima neće se značajno povećati u narednim godinama jer je 25.000 do 30.000 eura za rabljeni EV previše za proračune koji se mogu potrošiti tamo. Drugim riječima, vjerojatno će proći godine prije nego što vozila s ICE-om izgube na popularnosti na tržištu rabljenih automobila. Budući da će ponuda postupno nadmašiti potražnju, očekuje se da će ICE rabljena vozila i dalje biti tražena i vjerojatno će zadržati i fiksnu cijenu.


Preostala vrijednost električnih vozila

Nakon što više elektrificiranih vozila uđu na tržište rabljenih vozila, cijene će postati važan čimbenik. Amortizacija je trenutačno približno ista kao i kod ICE automobila. Elektromotori su tehnički jednostavniji od sadašnjih motora s unutarnjim izgaranjem i manje su skloni kvarovima, a baterije danas imaju životni vijek od najmanje osam do 10 godina. Kad je riječ o rabljenoj vrijednosti, to izgleda dobro. Jedini neizvjestan čimbenik je razvoj tehnologije. Kada u roku od dvije godine na tržište dođe nova vrsta baterije koja je superiornija od trenutačne generacije, imat ćete problem jer će tržište rabljenih vozila koristiti stariju bateriju. Ima nade: prekogranična prodaja – u kojoj je OPENLANE vrlo jaka – mogla bi biti prava prilika za ova vozila, jer su atraktivnija na drugim europskim tržištima.